Fotografije sa izleta možete pogledati u foto galeriji.

Advent

     U kršćanskoj predaji Advent (latinski adventus) ili Došašće razdoblje je pripreme vjernika za jedan od najvećih kršćanskih blagdana, Božić. Započinje nedjeljom koja pada najbliže 30. studenom, blagdanu Sv. Andrije, traje četiri tjedna i završava na Badnjak. Obuhvaća četiri nedjelje koje prethode Božiću u spomen na četiri tisućljeća koliko je, prema Bibliji, prošlo od stvaranja svijeta do Kristova dolaska.

Advent, razdoblje molitve, posta, specifičnih običaja i općenito pripremanja za proslavu Kristova rođenja, prisutan je još od 567. godine i duboko je ukorijenjen u europskoj i hrvatskoj kršćanskoj tradiciji.

Mnogobrojni hrvatski narodni običaji vezani uz Došašće svjedoče o posebnostima sredine i vremena u kojem su nastali, ali i o vjekovnoj pripadnosti europskoj kulturnoj sredini.

Brojna istraživanja o narodnoj tradiciji diljem Hrvatske u vrijeme Došašća, posebno u seoskim, ali i u gradskim sredinama svjedoče o velikom bogatstvu običaja, rituala, ceremonija i folklora, osobito na blagdane Sv. Barbare, Sv. Lucije i Sv. Nikole.

Znamenitosti Beča

Palača Schönbrunn (njemački: Schloss Schönbrunn ) u Beču je jedna od najvažnijih kulturnih spomenika u Austriji i od 1860-ih je također jedna od glavnih turističkih atrakcija u Beču. Palača i vrtovi odražavaju ukus, zanimanje i težnje habsburških vladara.

Od 18. stoljeća do 1918., Schönbrunn je bio rezidencija habsburških careva. Arhitekti Johann Bernhard Fischer von Erlach i Nicolaus Pacassi zaslužni su za njegov dizajn i uređenje u stilu dekorativnog baroka. Zajedno sa svojim vrtovima i prvim zoo vrtom na svijetu iz 1752., palača je savršen primjer Gesamtkunstwerka.

Palača je, zajedno s vrtom oko nje, 1996. uvrštena u UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi
 

Bečka državna opera (Wiener Staatsoper, raniji naziv k.k. Hofoper) jedna je od znamenitosti na bečkom Ringu, najvažnija operna kuća Beča i jedna od najpoznatijih na svijetu. Nalazi se u samom središtu Beča u neposrednoj blizini čuvenog muzeja Albertina i Hotela Sacher. Među članovima orkestra ove čuvene operne kuće odabiru se i novi članovi Bečke filharmonije.

Zgrada Opere na bečkoj Ringstraße počela se graditi krajem 1861. godine i u potpunosti je sagrađena 1869. prema nacrtima bečkih arhitekata Augusta Sicarda von Sicardsburga i Eduarda van der Nülla u stilu neorenesanse. Još za vrijeme izgradnje, izgled i stil Bečke opere izazvao je brojna negodovanja i kritike suvremenika. Monumentalnost same Opere s jedne strane nije dolazila do izražaja zbog još veće monumentalnosti zgrade Heinrichshof koja joj se nalazila nasuprot do rušenja u bombardiranjima tijekom Drugog svjetskog rata. Kako je tijekom izgradnje Opere i razina Ringa podignuta za cijeli metar, još nedovršena Opera dobila je pogrdni nadimak "potonuli sanduk". Razočarani graditelji Opere nisu ni doživjeli njezino otvorenje: prvi je umro van der Nüll, a točno deset tjedana kasnije i Sicardsburg.

Bečka državna opera svečano je otvorena izvedbom Mozartove opere Don Giovanni dana 15. svibnja 1869. godine. 1920. godine naziv "k.k. Hofoper" promijenjen je u "Staatsoper".

Burgtheater (Dvorsko kazalište) jedna je od znamenitosti na bečkom Ringu i jedna od najcijenjenijih pozornica njemačkog govornog područja. Nalazi se u samom središtu Beča u neposrednoj blizini gradske vijećnice te zgrada austrijskog Parlamenta i Bečkog sveučilišta.

Kazalište se izvorno nazivalo k.k. Theater nächst der Burg, te kasnije k.k. Hof-Burgtheater do 1918. godine. Stara zgrada kazališta nalazila se na Michaelerplatz-u, u kojoj je zadnja predstava izvedena 12. listopada 1888. godine.

"Novi" Burgtheater na Ringu nasuprot gradske vijećnice sagradili su u neobaroknom stilu Gottfried Semper (tlocrt) i Karl Hasenauer (pročelja). Izgradnja je započela 16. prosinca 1874. i protegnula se na dugih 14 godina, tijekom kojih se arhitektonski dvojac razišao.

Poznati bečki slikar Gustav Klimt zajedno je s bratom Ernstom Klimtom i Franzom Matschom oslikao stropove novog kazlišta u godinama između 1886. i 1888.