preskoči na sadržaj

Srednja škola Topusko

Login
Pozdrav

Školski kurikulum

Školski kurikulum Srednje škole Topusko za školsku godinu 2017./2018.

Službenik za informiranje

Službenik za informiranje u SŠ Topusko je Ankica Kuzmić

Broj telefona: 044 885-104

Broj telefaxa: 044 811-939

e-mail adresa: ured@ss-topusko.skole.hr

Obrazac - kliknuti

Obavijest za nastavnike

Detaljnije informacije pogledati u rubrici " Oglasna ploča "

Obavijest za roditelje

 

Termini razrednih informacija prikazani su u rubrici " Razredi - informacije " u lijevom izborniku.

Točno vrijeme
Vremenska prognoza

 

Hit dana

Guns N' Roses: Welcome To The Jungle 

Facebook

Tražilica
Kalendar
« Studeni 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

Download

Download sa portala Download.hr!

Korisni portali

Izvanučionička nastava

Odabrane agencije:

  • Alga
  • Astralis
  • Spektar

Roditeljski sastanak je 20.11.2017. godine u 14.00 sati

Odabrane agencije:

  • Punim jedrima
  • Spektar
  • Laterna

Roditeljski sastanak je 23.11.2017. godine u 14.00 sati

Upute za izradu završnog rada - strojarstvo
 

Večernji list
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
Studentski život u Hrvatskoj

Kakav je studentski život u Hrvatskoj?

 

Vjerojatno se vama kao i meni zavrti ponekad u glavi od svih silnih troškova, računa, kredita i visokih cijena. Živeći u vremenu i u ovakvim uvjetima, bojim se budućnosti. Čini se kako će svaki novi dan biti sve teži. Vjerojatno se tako vrti u glavi i studentima te budućim studentima. Cijene školarine te sam smještaj neminovno rastu. Iz dana u dan kao da je sve skuplje i skuplje. U Hrvatskoj su se do sada provela mnoga istraživanja o životu studenata i njihovim životnim troškovima. Tražeći i istražujući sama neke podatke naprosto sam ostala zatečena svim tim ciframa s puno znamenaka. Institut za razvoj obrazovanja i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske su  2010. godine proveli nacionalno istraživanje EUROSTUDENT za Hrvatsku. EUROSTUDENT je istraživanje koje se paralelno provodi u dvadeset pet europskih zemalja s ciljem prikupljanja usporedivih podataka o socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja u Europi. EUROSTUDENT je ujedno jedno od najvećih istraživanja studenata provedenih u Hrvatskoj jer je istraživanju pristupilo čak 4664 hrvatskih studenata.

 

Životni troškovi i potrošnja studenata

Prema iskazima studenata, prosječan ukupan iznos troškova za studenta u Hrvatskoj iznosi 15.755 kuna po semestru. Ovaj iznos uključuje i izravne i neizravne troškove studija: u prosjeku semestralni troškovi školarina, upisnina i drugih davanja vezanih uz studij (izravni troškovi) iznose 2.816 kuna, dok troškovi života (neizravni troškovi) iznose gotovo pet puta više: 12.939 kuna. Međutim, treba naglasiti da nisu izdaci svih studenata bliski prosjeku i postoji veliko raspršenje u populaciji.[1]Ove podatke najkorisnije je komparirati s visinom prosječne hrvatske plaće kako bi se dobio stvarni uvid u troškove samo jednog semestra.

Kolika je prosječna hrvatska plaća ?

Prosječna mjesečna plaća za studeni 2010. iznosila je 5.584 kune, a najveće plaće imaju bankari, osiguravatelji i drugi djelatnici iz financijske djelatnosti. Iz godine u godinu taj prosjek znatno opada.

 

 

 

Kredit za plaćanje troškova života

Uvjeti studentskih kredita za podmirenje troškova života tijekom studija

Korisnici kredita

Studenti svih preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija u RH i inozemstvu.

Status klijenta

Ne utvrđuje se

Rok otplate

Neovisno o roku trajanja studija od 13 do 120 mjeseci

Način otplate

Otplata kredita obavlja se u mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti obračunatoj po srednjem tečaju HNB-a važećem na dan plaćanja.

Rok korištenja

Jednak trajanju konkretnog redovitog studija, ili preostalim godinama redovitog studija. Korisnik kredita treba početkom svake akademske godine predočiti Banci potvrdu o statusu studenta. Rok korištenja  prekida se uslijed završetka studija, gubitka statusa studenta ili proteka roka korištenja kredita.

Poček

Maksimalno 12 mjeseci. Poček nije uključen u rok otplate i nije ga moguće koristiti ukoliko je došlo do gubitka statusa studenta.

Godišnja kamatna stopa1

6,90%, promjenjiva, za kredite uz valutnu klauzulu u EUR

EKS2

Već od 7,17%

Visina kredita

U mjesečnim iznosima od 70 EUR do 700 EUR

Isplata kredita

Mjesečnim isplatama na tekući račun korisnika kredita u Zagrebačkoj banci za vrijeme trajanja roka korištenja.

Instrumenti osiguranja*

Kredit je bez instrumenata osiguranja. Potrebno je samo udovoljiti uvjetima kreditne sposobnosti tražitelja kredita (moguće sudužništvo).

Naknada za obradu 
kreditnog zahtjeva

1% od iznosa kredita, min.  20 EUR, max.  55 EUR

 

Smještaj

Najveći broj studenata živi kod kuće s roditeljima (45%), ali i značajan broj studenata su podstanari (31%). Ukupno 11% studenata smješteno je u studentskim domovima i to su znatno češće studenti koji studiraju na sveučilišnim nego na stručnim studijima. Studenti su u velikoj većini zadovoljni svojim smještajem: više od polovice studenata je jako zadovoljno (52%), dok je svega 4% studenata navelo kako je izuzetno nezadovoljno svojim smještajem. Studenti koji žive u vlastitom smještaju  najzadovoljniji su svojim smještajem tijekom studija, dok je zadovoljstvo najniže među studentima koji su smješteni u studentskim domovima. Troškovi smještaja su, prema iskazima studenata, najniži u studentskim domovima, a najviši u podstanarstvu. Prema prethodnom međunarodnom izvješću EUROSTUDENT (2005-2008: 70), primjeren smještaj jedan je od bitnih preduvjeta uspješnog studiranja, a nedavno je i u Hrvatskoj utvrđeno kako je smještaj tijekom studija jedna od snažnijih odrednica studijskog uspjeha: istraživanje je pokazalo kako su studenti koji tijekom studija nisu živjeli u rodnoj kući u većem postotku uspješno završili svoj studij, nego oni koji su dnevno putovali ili živjeli u gradu gdje su i studirali.

Tu tvrdnju pokazao je i grafički prikaz smještaja studenata.

 

 

 

Plaćeni poslovi tijekom studija i raspolaganje vremenom

Više od polovice studenata ne radi tijekom semestra, dok je 45% studenata tijekom semestra u kojem je provedeno istraživanje obavljalo neki plaćeni stalan (18%) ili povremeni posao (27%). No, podaci pokazuju i da je udio stalno zaposlenih znatno veći među studentima stručnih (29%) u odnosu na sveučilišne studije (12%). Studenti koji svoj društveni položaj procjenjuju kao nizak, kao i studenti čiji su roditelji završili samo osnovnu školu, češće su radili stalan posao tijekom semestra. Nešto više od polovice studenata radilo je plaćeni posao za vrijeme praznika, dok njih 47% nije imalo takvog radnog iskustva. Studenti su nešto češće tako radili nego studentice, a polaznici stručnih studija (60%) češće nego studenti sveučilišnih studija (49%). Najviše studenata tijekom prosječnog tjedna u učenju i studiranju provede više od 30 sati, dakle ekvivalent punog radnog vremena, što je u skladu s ECTS normom. [2]

 

Da bih potkrijepila ovaj napisani tekst, citirat ću dijelove članka iz  „Slobodne Dalmacije“ s izjavama studenata o studenskom životu.

Eramus;Rezultati istraživanja o studenskom životu

„Kako to u stvarnom životu izgleda doznali smo od Filipa Donadića, novoga predsjednika Udruge “Studenti za studente”. Filip se prije godinu dana iz Rijeke preselio u Split, gdje je nastavio studirati tamo započeti pravni fakultet. Sada je na trećoj godini.Kako bi pokrio troškove studija, ne bira se, prihvaća sve poslove; od fugiranja pločica do konobarenja, prevoženja turista... ukratko, radi sve gdje može štogod zaraditi. Naravno, pomognu mu i roditelji.
 

- Živim kao podstanar na Sućidru, u stanu koji sam preko poznanstva dobio na čuvanje, pa ga plaćam samo 200 eura. Inače se u Splitu teško može pronaći pristojan stan ispod 350 eura. Režije mi dođu do 300 kuna, jer sam rijetko kod kuće. Spiza mi je veliki izdatak, jer često sam kuham, pa na hranu i piće mjesečno potrošim do dvije tisuće kuna. Mjesečno mi treba oko pet tisuća kuna - kaže Filip, te dodaje da s financijama izlazi na kraj prvenstveno zato što se nikada nije bojao posla.

 

 

Danijela: Roditelji su štedjeli za naše studiranje

 

Slično nam priča i Šibenčanka Danijela Spahija, studentica 3. godine Ekonomskog fakulteta. Danijela živi na Spinutu u podstanarskom stanu koji dijeli s mlađom sestrom Andreom ( studenticom 2. godine prava) i još jednom cimericom iz Vodica. Njih tri plaćaju stan 2 700 kuna mjesečno, režije oko 300 kuna, a hrane se uglavnom u menzi. Kad nisu tamo, jedu se pizze i sendviči, pa im je posjet rodnom Šibeniku nezamisliv bez domaće juhe.

- Ovo ljeto sam konobarila kako bih uštedjela koju kunu za studij. Znam da roditeljima nije lako školovati nas dvije u Splitu, jer nam mjesečno treba najmanje 4000 kuna. Da ranije nisu štedjeli, bilo bi sada i puno teže, jer nam samo otac radi - govori nam Danijela. 
Danijela govori kako je, nažalost, ponuda poslova preko student-servisa jako mala i da studentima nije baš lako preživjeti mjesec. Kad bi barem bili sigurni da će im se sva odricanja na koja su prisiljeni isplatiti nakon što završe studij, bilo bi ipak lakše.“[3]

 

Vjerojatno nakon ovog članka se svim budućim studentima zavrtjelo u glavi jednako kao i njihovim skrbnicima. Zaključak je da život jednog studenta je užasno skup, to daje slabije mogućnosti osobama s niskim prihodima. Jedno je sigurno,sve se može kad se hoće. Treba stisnuti zube i ostvariti životni cilj. 

 

 

 

 

                                                        Članak napisala: 

Snježana Trdina,  4.f



 

preskoči na navigaciju