Termini razrednih i predmetnih informacija u šk.god.2024./2025. - kliknuti
Raspored polaganja razlikovnih i dopunskih ispita za 1. razred (nastavak obrazovanja) - kliknuti
Jedan od suvremenih načina prepoznatljivosti jedne škole među drugim školama je njezin logo. Tako je i Srednja škola Topusko odnedavno dobila svoj vlastiti logo, odnosno moglo bi se reći svoj prepoznatljivi imidž.
Školski kurikulum Srednje škole Topusko 2024./2025.
Školski kurikulum Srednje škole Topusko 2023./2024.
Izmjene i dopune Školskog kurikuluma Srednje škole Topusko za školsku godinu 2022./2023.
Školski kurikulum Srednje škole Topusko 2022./2023.
Školski kurikulum Srednje škole Topusko za školsku godinu 2021./2022.
Tlocrt sportske dvorane - izlaz
Zapisnik o izvršenoj vježbi evakuacije i spašavanja 2023.
Plan vježbe evakuacije i spašavanja
Broj telefona: 044 885-104
Broj telefaxa: 044 811-939
e-mail adresa: ured@ss-topusko.skole.hr
Obrazac za pristup informacijama
Zahtjev za ponovnu upotrebu informacija
Obrazac za dopunu ili ispravak informacija
Kriteriji za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostve informacija
« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Pravilnik o obradi i zaštiti osobnih podataka
Pravilnik o načinu i postupku zapošljavanja u SŠ Topusko
Izmjene i dopune Pravilnika o načinu i postupku zapošljavanja u SŠ Topusko
Godišnji plan i program za 2024./2025.
Godišnji plan i program za 2023./2024.
Godišnji plan i program za 2022./2023.
Godišnji plan i program za 2021./2022. godinu
Izmjene i dopune Godišnjeg plana i programa za 2021./2022.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Zakon o strukovnom obrazovanju
Europski razvojni plan
Javni poziv za organizaciju višednevne izvanučioničke nastave 1/2024 - kliknuti
Odluka o odabiru ponude za višednevnu izvanučioničku nastavu - broj poziva 1/2024. - kliknuti
Odluka o izboru potencijalnih davatelja usluga po javnom pozivu broj 1/2024 - kliknuti
Javni poziv za organizaciju višednevne izvanučioničke nastave 1/23 - kliknuti
Odluka o odabiru ponude za višednevnu izvanučioničku nastavu (javni poziv 1/23)
Na Javnom pozivu za višednevnu izvanučioničku nastavu 1/23 odabrane su sljedeće agencije koje su zadovoljile uvjete:
1. ABC TRAVELS - putnička agencija
3. Turistička agencija "SPEKTAR PUTOVANJA"
Javni poziv za organizaciju višednevne izvanučioničke nastave 3/22 - kliknuti
Odluka o odabiru ponude za višednevnu izvanučioničku nastavu (javni poziv 3/22)
Na Javnom pozivu za višednevnu ekskurziju 3/22 odabrana je agencija koja je zadovoljila uvjete:
1. Turistička agencija "SPEKTAR PUTOVANJA"
Predstavljanje ponude roditeljima na roditeljskom sastanku bit će 17. 11. 2022. godine u 15,00 sati.
Javni poziv za organizaciju višednevne izvanučioničke nastave 2/22 - kliknuti
Odluka o odabiru ponude za višednevnu izvanučioničku nastavu (javni poziv 2/22)
Na Javnom pozivu za višednevnu ekskurziju 2/22 odabrana je agencija koja je zadovoljila uvjete:
1. Turistička agencija "SPEKTAR PUTOVANJA"
Predstavljanje ponude roditeljima na roditeljskom sastanku bit će 17. 11. 2022. godine u 16,00 sati.
Javni poziv za višednevnu ekskurziju 1/22 - kliknuti
Odluka o odabiru ponude za višednevnu ekskurziju (javni poziv 1/22)
Na Javnom pozivu za višednevnu ekskurziju 1/22 odabrane su sljedeće agencije koje su zadovoljile uvjete:
1. Turistička agencija "SPERANZA"
2. Turistička agencija "KONCEPT PUTOVANJA"
3. Turistička agencija "SPEKTAR PUTOVANJA"
Vjerojatno se vama kao i meni zavrti ponekad u glavi od svih silnih troškova, računa, kredita i visokih cijena. Živeći u vremenu i u ovakvim uvjetima, bojim se budućnosti. Čini se kako će svaki novi dan biti sve teži. Vjerojatno se tako vrti u glavi i studentima te budućim studentima. Cijene školarine te sam smještaj neminovno rastu. Iz dana u dan kao da je sve skuplje i skuplje. U Hrvatskoj su se do sada provela mnoga istraživanja o životu studenata i njihovim životnim troškovima. Tražeći i istražujući sama neke podatke naprosto sam ostala zatečena svim tim ciframa s puno znamenaka. Institut za razvoj obrazovanja i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske su 2010. godine proveli nacionalno istraživanje EUROSTUDENT za Hrvatsku. EUROSTUDENT je istraživanje koje se paralelno provodi u dvadeset pet europskih zemalja s ciljem prikupljanja usporedivih podataka o socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja u Europi. EUROSTUDENT je ujedno jedno od najvećih istraživanja studenata provedenih u Hrvatskoj jer je istraživanju pristupilo čak 4664 hrvatskih studenata.
Životni troškovi i potrošnja studenata
Kolika je prosječna hrvatska plaća ?
Prosječna mjesečna plaća za studeni 2010. iznosila je 5.584 kune, a najveće plaće imaju bankari, osiguravatelji i drugi djelatnici iz financijske djelatnosti. Iz godine u godinu taj prosjek znatno opada.
Kredit za plaćanje troškova života
Uvjeti studentskih kredita za podmirenje troškova života tijekom studija |
|
Korisnici kredita |
Studenti svih preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija u RH i inozemstvu. |
Status klijenta |
Ne utvrđuje se |
Rok otplate |
Neovisno o roku trajanja studija od 13 do 120 mjeseci |
Način otplate |
Otplata kredita obavlja se u mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti obračunatoj po srednjem tečaju HNB-a važećem na dan plaćanja. |
Rok korištenja |
Jednak trajanju konkretnog redovitog studija, ili preostalim godinama redovitog studija. Korisnik kredita treba početkom svake akademske godine predočiti Banci potvrdu o statusu studenta. Rok korištenja prekida se uslijed završetka studija, gubitka statusa studenta ili proteka roka korištenja kredita. |
Poček |
Maksimalno 12 mjeseci. Poček nije uključen u rok otplate i nije ga moguće koristiti ukoliko je došlo do gubitka statusa studenta. |
Godišnja kamatna stopa1 |
6,90%, promjenjiva, za kredite uz valutnu klauzulu u EUR |
EKS2 |
Već od 7,17% |
Visina kredita |
U mjesečnim iznosima od 70 EUR do 700 EUR |
Isplata kredita |
Mjesečnim isplatama na tekući račun korisnika kredita u Zagrebačkoj banci za vrijeme trajanja roka korištenja. |
Instrumenti osiguranja* |
Kredit je bez instrumenata osiguranja. Potrebno je samo udovoljiti uvjetima kreditne sposobnosti tražitelja kredita (moguće sudužništvo). |
Naknada za obradu |
1% od iznosa kredita, min. 20 EUR, max. 55 EUR |
Smještaj
Najveći broj studenata živi kod kuće s roditeljima (45%), ali i značajan broj studenata su podstanari (31%). Ukupno 11% studenata smješteno je u studentskim domovima i to su znatno češće studenti koji studiraju na sveučilišnim nego na stručnim studijima. Studenti su u velikoj većini zadovoljni svojim smještajem: više od polovice studenata je jako zadovoljno (52%), dok je svega 4% studenata navelo kako je izuzetno nezadovoljno svojim smještajem. Studenti koji žive u vlastitom smještaju najzadovoljniji su svojim smještajem tijekom studija, dok je zadovoljstvo najniže među studentima koji su smješteni u studentskim domovima. Troškovi smještaja su, prema iskazima studenata, najniži u studentskim domovima, a najviši u podstanarstvu. Prema prethodnom međunarodnom izvješću EUROSTUDENT (2005-2008: 70), primjeren smještaj jedan je od bitnih preduvjeta uspješnog studiranja, a nedavno je i u Hrvatskoj utvrđeno kako je smještaj tijekom studija jedna od snažnijih odrednica studijskog uspjeha: istraživanje je pokazalo kako su studenti koji tijekom studija nisu živjeli u rodnoj kući u većem postotku uspješno završili svoj studij, nego oni koji su dnevno putovali ili živjeli u gradu gdje su i studirali.
Tu tvrdnju pokazao je i grafički prikaz smještaja studenata.
Plaćeni poslovi tijekom studija i raspolaganje vremenom
Više od polovice studenata ne radi tijekom semestra, dok je 45% studenata tijekom semestra u kojem je provedeno istraživanje obavljalo neki plaćeni stalan (18%) ili povremeni posao (27%). No, podaci pokazuju i da je udio stalno zaposlenih znatno veći među studentima stručnih (29%) u odnosu na sveučilišne studije (12%). Studenti koji svoj društveni položaj procjenjuju kao nizak, kao i studenti čiji su roditelji završili samo osnovnu školu, češće su radili stalan posao tijekom semestra. Nešto više od polovice studenata radilo je plaćeni posao za vrijeme praznika, dok njih 47% nije imalo takvog radnog iskustva. Studenti su nešto češće tako radili nego studentice, a polaznici stručnih studija (60%) češće nego studenti sveučilišnih studija (49%). Najviše studenata tijekom prosječnog tjedna u učenju i studiranju provede više od 30 sati, dakle ekvivalent punog radnog vremena, što je u skladu s ECTS normom. [2]
Da bih potkrijepila ovaj napisani tekst, citirat ću dijelove članka iz „Slobodne Dalmacije“ s izjavama studenata o studenskom životu.
„Kako to u stvarnom životu izgleda doznali smo od Filipa Donadića, novoga predsjednika Udruge “Studenti za studente”. Filip se prije godinu dana iz Rijeke preselio u Split, gdje je nastavio studirati tamo započeti pravni fakultet. Sada je na trećoj godini.Kako bi pokrio troškove studija, ne bira se, prihvaća sve poslove; od fugiranja pločica do konobarenja, prevoženja turista... ukratko, radi sve gdje može štogod zaraditi. Naravno, pomognu mu i roditelji.
- Živim kao podstanar na Sućidru, u stanu koji sam preko poznanstva dobio na čuvanje, pa ga plaćam samo 200 eura. Inače se u Splitu teško može pronaći pristojan stan ispod 350 eura. Režije mi dođu do 300 kuna, jer sam rijetko kod kuće. Spiza mi je veliki izdatak, jer često sam kuham, pa na hranu i piće mjesečno potrošim do dvije tisuće kuna. Mjesečno mi treba oko pet tisuća kuna - kaže Filip, te dodaje da s financijama izlazi na kraj prvenstveno zato što se nikada nije bojao posla.
Danijela: Roditelji su štedjeli za naše studiranje
Slično nam priča i Šibenčanka Danijela Spahija, studentica 3. godine Ekonomskog fakulteta. Danijela živi na Spinutu u podstanarskom stanu koji dijeli s mlađom sestrom Andreom ( studenticom 2. godine prava) i još jednom cimericom iz Vodica. Njih tri plaćaju stan 2 700 kuna mjesečno, režije oko 300 kuna, a hrane se uglavnom u menzi. Kad nisu tamo, jedu se pizze i sendviči, pa im je posjet rodnom Šibeniku nezamisliv bez domaće juhe.
- Ovo ljeto sam konobarila kako bih uštedjela koju kunu za studij. Znam da roditeljima nije lako školovati nas dvije u Splitu, jer nam mjesečno treba najmanje 4000 kuna. Da ranije nisu štedjeli, bilo bi sada i puno teže, jer nam samo otac radi - govori nam Danijela.
Danijela govori kako je, nažalost, ponuda poslova preko student-servisa jako mala i da studentima nije baš lako preživjeti mjesec. Kad bi barem bili sigurni da će im se sva odricanja na koja su prisiljeni isplatiti nakon što završe studij, bilo bi ipak lakše.“[3]
Vjerojatno nakon ovog članka se svim budućim studentima zavrtjelo u glavi jednako kao i njihovim skrbnicima. Zaključak je da život jednog studenta je užasno skup, to daje slabije mogućnosti osobama s niskim prihodima. Jedno je sigurno,sve se može kad se hoće. Treba stisnuti zube i ostvariti životni cilj.
Članak napisala:
Snježana Trdina, 4.f